DP kao medijator između Plenkovića i Milanovića? "Ako bismo to mogli dokumentom koji nudimo..."

Naime, Domovinski pokret obznanio je inicijativu za osnivanjem posebne, hrvatske izborne jedinice u Bosni i Hercegovini. U svom poduljem pismu, predsjednik DP-a Ivan Penava zaprijetio je podrškom ponovno uspostavljanju Herceg-Bosne u, kako je rekao, okviru "Sjedinjenih Država BiH".

Premijer Andrej Plenković je istaknuo da se o tome razgovaralo na sastanku vladajuće koalicije. Dodao je da je za promjenu izbornog sustava u BiH nužan dogovor svih stranaka u susjednoj zemlji jer hrvatske stranke i narod to sami ne mogu napraviti. Uz to, nazvao je retoriku DP-a populističkom.

"Slažem se sa svime što je Plenković rekao vezano za sve anomalije koje postoje u hrvatsko-bošnjačkim odnosima, a koje se najviše reflektiraju kroz jedan falični izborni zakon. Posebno je apostrofirao, a to mislimo i mi u DP-u, jest da ne vidimo kako se lideri BiH mogu dogovoriti oko ovog pitanja. Ali, to je dovoljan signal što smo ranije komunicirali - traje vrtnja u krug, BiH stoji na mjestu, trpe međunacionalni odnosi. Dolaze novi izbori u listopadu, hrvatski narod nalazi se u identičnoj situaciji. Ne vide se rješenja", kazao je Barać pa nastavio:

"Imamo problema s porukama da iritiramo većinski bošnjački narod jer ne postoji većinski narod u BiH. Samo želimo da se popravi krajnje nepravedan položaj za Hrvate. Što da se takva retorika o većinskom narodu provodila u Jugoslaviji? Ostali bismo zaglavljeni u Srboslaviji Slobodana Miloševića. A u Predsjedništvu bi nam uz Aleksandra Vučića možda bio i Milorad Pupovac."

Oko čega se u ovoj priči razlikuju DP i HDZ?

"Možda dinamika, možda i pogled na vanjsko-političke čimbenike. Nije nikakva tajna, DP nema preferencijalnog kandidata, a HDZ ima sestrinsku stranku u BiH pa podupiru svoju kandidatkinju. To razumijemo. Samim time pristaju da se izbori odrade na način koji postoji. Mi nismo obvezani na taj način i zagovaramo američki pristup. Ne pristajemo da je prekasno. Visoki predstavnici su i ranije reagirali u kontekstu iznenadnih intervencija na hrvatsku štetu. Radi se o nečemu gdje moramo nastupiti državnički i mislim da možemo nešto napraviti za Hrvate u BiH."

Komentirao je i predsjednika Zorana Milanovića u ovom kontekstu.

"Rekao bih da je prešao jedan dugačak put. Često se spočitava njegovo političko partnerstvo sa SDP-om BiH i njegovo prijateljstvo sa Željkom Komšićem. Reterirao je od tih stavova i poznat mu je problem Hrvata u BiH."

Dojam je kao da DP želi biti medijator između Vlade i predsjednika.

"Ne znam možemo li iskazati takve ambicije, ali ako bismo to mogli dokumentom koji ćemo ponuditi partnerima, rekao bih da smo pogodili u metu. Osim Možemo, sve su hrvatske stranke shvatile da se čini nepravda prema Hrvatima u BiH."

Detaljnije se osvrnuo na tu nepravdu.

"Postoje samo dva modaliteta, da se vratimo na Washington, Dayton i izvorne postavke. Nisam siguran kolike su šanse vratiti se na njih, ali druga opcija može biti novi dogovor ili vanjska intervencija koja bi minimalno zadirala u Ustav BiH kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata."

Izborni zakon kao preduvjet

Ustav BiH jasno navodi da su Hrvati i Bošnjaci "osuđeni" jedni na druge, za razliku od odnosa sa Srbima. Čini se da bi bilo kakve teritorijalne promjene dovele do velikih problema.

"Nekakav preduvjet jest izborni zakon. Situacija će se automatski relaksirati što se tiče hrvatskog političkog spektra pa da imaju temelje za bolju suradnju s Bošnjacima. Država BiH je u ovakvom obliku preskupa i neodrživa ekonomski. Glomazna je i neefikasna. Ono na čemu inzistiramo jest da lideri BiH sjednu za stol pa dogovore kako stvoriti bolju i funkcionalniju državu."

Barać ima iskustvo rada u Europskom parlamentu pa govori i iz te perspektive.

"Nisam siguran da je Bruxelles spreman promijeniti pristup pa smo malo skeptični u DP-u. Ne postoji jedinstveni stav EU-a što napraviti."

To je problematično s obzirom na eventualni europski put BiH.

"Politički akteri u BiH se protive ulasku u EU i tu mislim na Bakira Izetbegovića i njegovu Stranku demokratske akcije (SDA). On jasno naznačuje da nije potpuno predan europskom putu. Srpska strana promatra Rusiju i zapravo su Hrvati jedini koji se zalažu za ulazak u EU."

Republika Srpska?

"Iznimno je profitirala u posljednjih godinu dana, od sankcija za Milorada Dodika. Aktivnim i lobističkim pristupom prema Washingtonu, anulirali su brojne probleme i kako će se dalje postaviti, vidjet ćemo. Šalju poruku da podržavaju pravo Hrvata u smislu legitimnog predstavljanja, u okviru Federacije. Zanima ih samo da se ne zadire u Republiku Srpsku, ali pretpostavljam da će u trenutku otvaranja pitanja ustavnog okvira cijele BiH, dio odnositi i na Republiku Srpsku kao takvu jer je to potrebno za relaksaciju odnosa."

Na kraju je najavio da će 17. lipnja biti predstavljena Deklaracija političkim partnerima.

"Nakon toga ćemo ga predstaviti Saboru i predsjedniku", zaključio je Mladen Barać.